Suhozidi Otoka Cresa

Otok Cres ( tal. Cherso) nalazi se nedaleko obalnog grada Rijeke (tal. Fiume) u dijelu Jadranskog mora koji se naziva Kvarnerski zaljev. Glavni centar otoka je grad Cres (tal. Cherso), okružen brdovitim terenima koji štite od sjevernog vjetra i bure. Mala naselja nalaze se uglavnom na južnom dijelu otoka. Cres je podijeljen u dvije klimatske zone. Na sjevernom dijelu (submediteranskom) prevladavaju kontinentalni klimatski uvjeti s temperaturama nižim od prosjeka i s većom učestalošću kišnih razdoblja tijekom zimskih mjeseci. Vegetacija se ovdje uglavnom sastoji od listopadnog drveća.

Južni dio (eumediteranski) karakterizira vegetacija kojom dominira zimzeleni hrast, makija, garig i stepski travnjaci. U okviru svojih uskih granica, u klimatskom smislu te  po svojim geološkim, morfološkim i pedogenetskim značajkama, otok pokazuje kontinentalni karakter koji se u mnogočemu može usporediti s Kretom.

U strukturi geološke formacija otoka Cresa, Lošinja i Raba, pa tako i Kvarnera u cjelini (prema istraživanjima geologa Silvia Vardabassa iz Buja), dominiraju mezozojski vapnenci. Asimetrični nabori orijentirani su duž osi od sjevera-sjeveroistoka do juga-jugozapada u sinklinali građenoj od eocenskih sedimenata i s naslagama krede u antiklinali  nastalih tijekom uzdizanja i nabiranja planinskog lanca u kori. Povećanje površine zemljine kore ovisi o tim naborima gdje velike količine vapnenca i dolomita leže na mekanom flišu. Krško područje koje se proteže od periferije Trsta do Istre i Kvarnera uglavnom je sastavljeno od vapnenačkih stijena i podložno propadanju zbog atmosferskih utjecaja. Tijekom vremena došlo je do formiranja  “zemljanog” krša. Kao rezultat tog raspada tijekom geoloških razdoblja, mineralne komponente pomiješale su se s različitim oblicima života koji su tamo već bili prisutni, kao i s ostalim organskim tvarima koje trule. Postojeće zemljane površine  rezultat su sastava mineralnih i organskih čestica. Humus je pak organska frakcija tla koja sadrži različite količine amorfne organske tvari i predstavlja 0,5% gornjeg sloja tla u sušnim područjima, a 2-5% u močvarama. Preostali dio zemljišta zauzima anorganski materijal (mineralne čestice). U ovakvim klimatskim i geološkim uvjetima kojima upravlja priroda, stanovnici Cresa morali su obavljati svoj svakodnevne poslove.

foto @velcic